HbA1c, poznat i kao glikozilirani ili glikovani hemoglobin, laboratorijski je parametar koji pokazuje prosečan nivo glukoze u krvi tokom prethodna 3 meseca. Za razliku od jednokratnog merenja glukoze, koje prikazuje vrednost u trenutku uzorkovanja, HbA1c pruža uvid u dugoročnu regulaciju šećera u krvi.
Ova analiza ima važnu ulogu u dijagnostici predijabetesa i dijabetesa, kao i u praćenju uspešnosti lečenja osoba koje već imaju dijabetes. Dugotrajno povišen nivo glukoze u krvi može dovesti do oštećenja krvnih sudova i povećati rizik od komplikacija, uključujući bolesti srca i krvnih sudova, oštećenje bubrega, očiju i nerava. Samim tim, redovno praćenje HbA1c omogućava pravovremenu procenu uspešnosti terapije i doprinosi smanjenju rizika od razvoja ovih komplikacija.
Hemoglobin je protein koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima (eritrocitima) i ima ulogu da prenosi kiseonik kroz organizam. Kada je nivo glukoze u krvi povišen, deo glukoze se vezuje za hemoglobin i nastaje glikozilirani hemoglobin (HbA1c).
Pošto eritrociti u proseku žive oko 120 dana, količina HbA1c odražava prosečnu koncentraciju glukoze u krvi tokom prethodna 2-3 meseca.
Šta pokazuje HbA1c?
Određivanje HbA1c koristi se za: dijagnostiku predijabetesa, dijagnostiku dijabetesa tipa 2, praćenje uspešnosti terapije kod osoba sa dijabetesom, procenu dugoročne regulacije glikemije, procenu rizika od razvoja komplikacija dijabetesa. Što je HbA1c viši, to je veća verovatnoća da je nivo glukoze u krvi duže vreme bio povišen.
Kada lekar preporučuje određivanje HbA1c?
Analiza se preporučuje osobama koje imaju simptome koji mogu ukazivati na dijabetes, kao što su:
- pojačana žeđ;
- učestalo mokrenje;
- pojačan osećaj gladi;
- neobjašnjiv gubitak telesne mase;
- zamor i malaksalost;
- zamućen vid;
- sporije zarastanje rana;
- učestale infekcije.
HbA1c se preporučuje i osobama koje imaju povećan rizik za razvoj dijabetesa, uključujući:
- osobe sa prekomernom telesnom masom ili gojaznošću;
- osobe sa povišenim krvnim pritiskom;
- osobe sa poremećajem lipidnog statusa;
- osobe koje imaju člana porodice obolelog od dijabetesa;
- žene koje su tokom trudnoće imale gestacijski dijabetes;
- osobe sa sindromom policističnih jajnika (PCOS).
Kod osoba kojima je dijabetes već dijagnostikovan, HbA1c se određuje periodično, radi procene uspešnosti lečenja i, po potrebi, prilagođavanja terapije.
Kako se tumače rezultati?
Prema važećim dijagnostičkim kriterijumima:
- 4,5- 6% – nalaz je u granicama normale;
- 6–6,5% – ukazuje na povećan rizik za razvoj dijabetesa (predijabetes);
- 6,5% ili više – može ukazivati na dijabetes i zahteva potvrdu i procenu lekara.
Kod osoba koje se leče od dijabetesa, ciljne vrednosti HbA1c određuju se individualno, u zavisnosti od starosti, opšteg zdravstvenog stanja i prisustva drugih bolesti.
Kako se pripremiti za analizu?
Za određivanje HbA1c nije potrebno biti natašte. Analiza se radi iz uzorka venske krvi i može se uraditi u bilo koje doba dana.
Ukoliko se istovremeno određuju i druge analize koje zahtevaju gladovanje, poput glukoze ili lipidnog statusa, potrebno je pridržavati se uputstava za pripremu za te analize.
Kada rezultat HbA1c može biti nepouzdan?
Iako je HbA1c veoma pouzdan pokazatelj prosečne glikemije, postoje situacije u kojima rezultat može biti izmenjen i ne odražavati stvarno stanje.
To se može dogoditi kod: pojedinih oblika anemije, hemoglobinopatija, povećanog ili skraćenog životnog veka eritrocita, nedavne transfuzije krvi, hronične bolesti bubrega ili jetre. U takvim slučajevima lekar može preporučiti dodatne analize za procenu regulacije glikemije.
Najčešća pitanja
Da li HbA1c može da zameni merenje glukoze u krvi?
Ne uvek. HbA1c i glukoza u krvi daju različite informacije i često se koriste zajedno. Glukoza pokazuje trenutni nivo šećera u krvi, dok HbA1c prikazuje prosečnu regulaciju tokom prethodna 2–3 meseca.
Da li treba biti natašte za HbA1c?
Ne. Za ovu analizu nije potrebno gladovanje, osim ako se istovremeno rade druge analize koje to zahtevaju.
Koliko često treba kontrolisati HbA1c?
Kod osoba sa dijabetesom analiza se najčešće određuje na svaka 3 do 6 meseci, u skladu sa preporukom lekara. Kod osoba bez dijabetesa učestalost određivanja zavisi od faktora rizika i kliničke procene.
